Kwizera Jackosn
Ku wa 20 Mata 1994, ni umwe mu minsi yibukwa mu mateka y’u Rwanda, aho Umwamikazi Rosalie Gicanda, wari umugore w’Umwami Mutara III Rudahigwa, yishwe mu gihe cya Jenoside yakorewe Abatutsi.
Ubuzima n’urugendo rw’Umwamikazi Rosalie Gicanda: Ikimenyetso cy’ubugwaneza n’icyubahiro mu mateka y’u Rwanda
Rosalie Gicanda ni umwe mu bagore bagize uruhare rukomeye mu mateka y’u Rwanda, nubwo atigeze agira uruhare rugaragara mu miyoborere ya politiki. Yamenyekanye cyane nk’umugore wa Mutara III Rudahigwa, umwe mu bami bayoboye u Rwanda mu bihe by’impinduka zikomeye mbere y’ubwigenge.
Amavuko n’uburere
Rosalie Gicanda yavukiye mu Rwanda mu ntangiriro z’ikinyejana cya 20, akurira mu muryango wubahwaga ariko woroheje. Nubwo amakuru menshi ku bwana bwe atagaragara cyane mu nyandiko z’amateka, abamuzi bavuga ko yagaragaraga nk’umukobwa wifite, wiyubashye kandi urangwa n’indangagaciro z’ubupfura n’ineza.
Yaje gushyingiranwa na Mutara III Rudahigwa, aba Umwamikazi w’u Rwanda mu gihe cy’ubwami. Uwo mubano wabo waranzwe n’icyubahiro n’urukundo, nubwo batigeze bagira abana, ikintu cyafatwaga nk’ingenzi cyane mu muco wa cyami icyo gihe.
Ubuzima bwe nk’Umwamikazi
Nubwo yari Umwamikazi, Gicanda ntiyari azwiho kwigaragaza cyane mu buzima bwa politiki. Ahubwo yamenyekanye nk’umugore wicisha bugufi, wakundaga gufasha abakene no kwita ku mibereho y’abaturage basanzwe.
Abaturage benshi bamwibuka nk’umuntu wagiraga umutima w’impuhwe, aho yakundaga gufasha abatagira kivurira, abakene ndetse n’abari mu kaga. Yari azwiho kandi kubana neza n’abandi, atitandukanya n’abaturage nubwo yari afite icyubahiro cyo hejuru.
Nyuma y’urupfu rwa Mutara III Rudahigwa mu 1959, ubuzima bwa Gicanda bwarahindutse cyane. U Rwanda rwahise rwinjira mu bihe by’imvururu za politiki zaje no kurangira ubwami buvuyeho. Ibi byatumye ubuzima bwe buhinduka, ava mu buzima bwa cyami ajya mu buzima busanzwe.
Ubuzima nyuma y’ubwami
Nyuma y’ihirikwa ry’ubwami, Gicanda yatuye i Butare (ubu ni mu Karere ka Huye), aho yabaye mu buzima bworoheje cyane. Ntiyigeze yishora mu bya politiki cyangwa mu bikorwa by’ivangura, ahubwo yakomeje kubaho mu ituze no gufasha aho ashoboye.
Abamubanye hafi bavuga ko yakomeje kuba umuntu wicisha bugufi, utarigeze yikanyiza cyangwa ngo agaragaze uburakari nubwo yari yaranyuze mu bihe bikomeye byo gutakaza icyubahiro cy’ubwami.
Yari azwiho gukunda gusenga, gufasha abakene, no kwakira abantu bose bamugana, ibintu byatumye akomeza gukundwa no kubahwa n’abaturage benshi.
Ibihe bya Jenoside n’urupfu rwe
Mu 1994, u Rwanda rwinjiye mu bihe bibi bya Jenoside yakorewe Abatutsi, aho Abatutsi bishwe bazira uko bavutse.
Ku wa 20 Mata 1994, Umwamikazi Gicanda yishwe n’interahamwe zifatanyije n’abasirikare. Yafatiwe iwe i Butare, ajyanwa ku cyahoze ari Perefegitura, aho yiciwe mu buryo bw’agashinyaguro.
Urupfu rwe rwababaje benshi, kuko yafatwaga nk’umuntu utarigeze agira uruhare mu makimbirane ya politiki cyangwa amacakubiri, ahubwo wari uzwiho ubumuntu n’ineza.
Kwicwa kwe byagaragaje ubugome bwa Jenoside, aho n’abantu b’icyubahiro n’abatagiraga aho bahuriye n’amakimbirane batigeze barokoka ubwicanyi.
Amakuru atandukanye agaragaza ko mbere yo kwicwa, yagaragaje ubutwari n’icyizere, ntiyigeze agaragaza ubwoba bwinshi nubwo yari azi ibyari bigiye kumubaho.
Iyicwa rye ryabaye ikimenyetso gikomeye cy’uko Jenoside itigeze isiga n’abari bafite icyubahiro mu gihugu, kuko n’umuntu wari ufite amateka akomeye nk’Umwamikazi atabashije kurokoka.
Jenoside yakorewe Abatutsi yahitanye abarenga miliyoni imwe mu gihe cy’iminsi 100 gusa, kuva muri Mata kugeza muri Nyakanga 1994.
Umurage yasize
Nubwo ubuzima bwe bwarangiye mu buryo bubabaje, Rosalie Gicanda yasize umurage ukomeye w’ubugwaneza, ukwihangana n’urukundo yakundaga abaturage.
Uyu munsi, izina rye rikomeza kwibukwa mu mateka y’u Rwanda nk’ikimenyetso cy’icyubahiro n’ubupfura. Yibukwa nk’umuntu wabayeho mu mahoro, agaharanira ineza y’abandi, ndetse akicwa azira akarengane.
Amateka ye akomeza kwigishwa nk’isomo rikomeye ku Banyarwanda n’Isi yose, ryerekana ingaruka mbi z’urwango n’amacakubiri, ndetse rikibutsa akamaro k’ubumwe n’ubwiyunge.



















































































































































































